Preguntanan pa e Enkuestadó

Preguntanan pa e enkuestadó

A: Number di enkuestadó

Esaki ta un number ku ta konsistí di 3 sifra. Ora bo kaba di yena e number aki, e fecha i ora di e
entrevista ta keda registrá outomátikamente.


B: Number di unidat

E number di unidat di unidat ta e n umber ku bo ta haña den e lista di produkshon.
 

C: Opservashon/ partisipashon

Pa e kuestionario aki, ora bo no haña niunhende na kas, bo tin ku pensa bon pa disidi si e kas ta habitá òof nò. Si bo haña un hende na kas i e persona aki ta deseá un otro sita, plania e sita nobo. Si e persona ku bo topa na e kas ta, por ehempel un hardinero òf otro tipo di trahado puntr'e ki ora e habintante lo ta na kas. Si e kas kaminda bo ayega ta wòrdu di hus ku meta turistiko yena esei na 77777 Otro.

E kuestionario no ta trahá pa e partisipante yen’é online, sino pa un seshon entre e entrevistadó i e partisipante. Ta p’esei, por skohe e opshon online solamente den kaso ku e partisipante duna di konosé ku e mes ke yena su kuestionario.

Si e alohamentu ta un negoshi, bo por yena e nòmber i adrès na D.

  1. Tin hende na kas, kuminsá enkuesta pasa pa pregunta D
  2. E kas ta un kròt/ruina
  3. E kas ta kimá
  4. E kas ta no bibá (bashí, sin kortina, yerba den kura)
  5. E kas ta den konstrukshon (no ta bibá ainda)
  6. Adrès ta di un kompania pasa pa pregunta D1
  7. No tin niun hende na kas
  8. Tin hende na kas, e ke traha un sita
  9. No tin niun hende, aunke a traha un sita
  10. Unidat doméstiko no ke kontesta pregunta
  11. 77777 otro
  12. Online solamente den kaso ku e persona pidi esei

D1: Nòmber di kompania

D2: Adrès di kompania:

Esun ku tin mas informashon di e kas di famia ta kontestá e promé preguntanan. E persona aki mester tin 16 aña òf mas. E ta bira persona nr. 1. (persona di referensia).

E intenshon ta pa mas tantu posibel e miembronan di e unidat doméstiko di 16 aña mes kontesta e preguntanan despues di e matrix.

Tipo di bibienda

D. E bibienda ta:

Si ta trata di un 'bibienda tipiko" skohe kontesta '1. Un bibienda privá/no kolektovo". Si e kontesta ta 2."Un bibienda kolektivo" pregunta F"Nòomber di e bibienda kolektivo" lo presentá. Pa mas sigur, yena e adrès. Yena tambe pregunta F2. Tin un tim di konteo spesial enkargá pa entrevistá habitante di bibienda kolektivo, hende sin lugá di biba i, por ehèmpel, persona indokumentá.

Si ta trata di un bibienda “típiko”, marka e hòki na “1. un bibienda privá/no kolektivo”.

Durante e Senso, lo tin tim di konteo spesial pa entrevistá habitante di bibienda kolektivo i hende sin lugá di biba.

Pues, no preokupá tokante e dos kategorianan di habitante akí.

  1. Un bibienda privá/no kolektivo pasa pa pregunta E
  2. Un bibienda kolektivo (por ehèmpel un instituto) pasa pa pregunta F

E: Bo ta hur òf bo ta hurdòMM1] di un òf mas kamber den e kas?

Si un hende skohe opshon 3 “Sí, mi ta hür 1 òf mas kamber den e kas akí”, esei ta nifiká ku e persona ei ta un unidat doméstiko apart i e lo risibí su propio kuestionario apart (ku su propio number di unidat doméstiko)

  1. Sí, mi ta hürdó di 1 òf mas kamber den e kas akí
  2. Sí, mi ta hür 1 òf mas kamber den e kas akí

F. Nòmber di e bibienda kolektivo

F1. Adrès di e bibienda kolektivo

F2. Selektá e tipo di bibienda kolektivo!

  1. Kas di hende grandi
  2. Kas di kuido
  3. Kas pa mucha/internat
  4. Instituto sikiátriko
  5. "Instituto pa adikto"
  6. Prizòn
  7. Hotèl/penshon
  8. Kas pa studiante/ Campus
  9. 77777 Otro

H. Kuantu persona ta forma parti di e unidat doméstiko akí?

H1. Yena nòmber di persona number "{0}" ku ta miembro di e unidat doméstiko aki.

No ta nesesario yena bo mes nòmber. Por yena nòmber inventá/fiktisio. E persona su nòmber lo aparesé tur kaminda den e preguntanan kaminda tin {0}. Naturalmente, den kaso ku e persona mes kontestá e pregunta, bo por bisa tambe bo/mener/señora na lugá di lesa su nòmber.

Nòmber 1

Nòmber 2

Nòmber 3

Nòmber 4

Etc…


 [MM1]Un opshon: Bo ta hür un òf mas … ku otro hende òf serka otro hende?